Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

Obavijesti

ERA PerMed je nova ERA-Net Cofound inicijativa koju je podržalo 32 partnera iz 23 države. Svojim drugim transnacionalnim pozivom, ERA PerMed će poticati aktivnosti istraživanja i inovacija gradeći bliske veze između osnovnih biomedicinskih istraživanja, kliničkih istraživanja, bioinformatike, epidemiologije, socijalno-ekonomskih istraživanja, kao i istraživanja o integraciji personalizirane medicine u kliničku praksu te etičke, pravne i socijalne implikacije. Usmjerena je prema usklađivanju nacionalnih istraživačkih strategija, promicanju izvrsnosti, jačanju konkurentnosti personalizirane medicine u Europi te unapređenju suradnje s državama izvan Europske unije. 

Sveobuhvatni cilj je poboljšati kontrolu bolesti na temelju šire i učinkovitije razrađene stratifikacije bolesnika, dijagnostike i prilagođenih protokola liječenja i prevencije bolesti. Projektni prijedlozi moraju biti interdisciplinarni te jasno pokazati potencijalni utjecaj na personaliziranu medicinu i dodanu vrijednost transnacionalne suradnje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjeluje kao partner u pokretanju drugoga zajedničkoga transnacionalnog poziva za inovativne istraživačke projekte suradnje u Personaliziranoj medicini (PM).

Prihvatljivi korisnici: Institucije Republike Hrvatske koje su upisane u Upisnik znanstvenih organizacija.

Zajedničke istraživačke prijedloge mogu podnijeti podnositelji koji pripadaju jednoj od sljedećih kategorija ako su prihvatljivi u odnosu na relevantne nacionalne/regionalne kriterije za financiranje istraživanja:

  • A. Sveučilišta (istraživački timovi koji rade na sveučilištima, drugim visokim učilištima ili istraživačkim institutima);
  • B.  Klinike/javno zdravstvo (istraživački timovi koji rade u bolnicama/javno zdravstvo i/ili drugim ustanovama zdravstvene zaštite i zdravstvenim organizacijama). Potiče se sudjelovanje liječnika u istraživačkim timovima;
  • C. Privatni partneri, npr. mala i srednja poduzeća (SME).   

Svaki konzorcij koji podnosi projektni prijedlog mora uključiti najmanje tri partnera koji ispunjavaju uvjete za financiranje iz triju različitih zemalja čije organizacije sudjeluju u pozivu.

Otvaranje poziva na dostavu projektnih prijedloga predviđeno je 9. siječnja 2019. godine, a prijedlozi se mogu predati u dvije faze:

Rok za iskazivanje interesa je 7. ožujka 2019. godine do 17.00 sati (CET).
Rok za podnošenje cjelovitoga prijedloga projekta je 17. lipnja 2019. godine do 17.00 sati (CEST).

Institucije koje namjeravaju prijaviti projetkni prijedlog moraju se registrirati na sljedećoj poveznici, klikom na „prijava” te slijediti daljnje upute.

Podnošenje prijedloga obvezno je na sljedećoj poveznici, a cijelu natječaju dokumentaciju možete pronaći na službenim stranicama MZO.

Otvoren natječaj "Program...

Svrha Programa je prijenos znanja i privlačenja ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva kroz suradnju domaćih i znanstvenika iz dijaspore. Konačni cilj Programa je poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Također, razvijaju se i osnažuju kompetencije za sudjelovanje u natječajima europskih i međunarodnih organizacija.

Natječajem Programa „Znanstvena suradnja“ predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima u trajanju najdulje do 31.5.2023. godine (planirani je početak projekata rujan/listopad 2019. godine) te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. Financirat će se provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, ukupan trošak plaća mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi.

Rok za prijavu: 28. veljače 2019. do 13:00 (CET)
Istraživačko područje: sva znanstvena područja
Proračun natječaja: 42.500.000,00 kuna
Trajanje financiranja projekata: najmanje 3 godine, najdulje do 31. 5. 2023.
Okvirni početak projekata: rujan/listopad 2019. godine. Projekti trebaju započeti najkasnije 3 mjeseca nakon primitka obavijesti o otvaranju pregovora o radnom i financijskom planu.

Informativna radionica u Zagrebu za potencijalne podnositelje prijava na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, kao i za predstavnike njihovih matičnih ustanova održat će se 28. 1. 2019. na Sveučilištu u Zagrebu, Zvonimirova 8, s početkom u 9 sati u dvorani 13 (prizemlje). Prijaviti se možete na poveznici: https://goo.gl/forms/InJT6E9vyybNx0mx2 - prijave najkasnije do 24. siječnja 2019. godine.

Na informativnim će se radionicama predstaviti program „Znanstvena suradnja“ te će sudionici dobiti informacije i upute vezane uz prijavu projektnog prijedloga i ispunjavanje potrebne dokumentacije, a bit će predviđeno i vrijeme za postavljanje pitanja. Planirano je trajanje radionice tri sata.

Natječaj i upute za natječaj možete pronaći ovdje

Attached you can find the document Strategic Plan for Scietific Development 2017-2022

Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 26.01.2017. godine donijelo je Strateški plan razvoja znanosti od 2017. do 2022. godine. Tekst Strateškog plana možete pronaći u priloženom dokumentu.

 

Znanstvena djelatnost zaposlenika Kineziološkog fakulteta, Svučilišta u Zagrebu
Znanost na Kineziološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu

Kineziološki fakultet u Zagrebu je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu čija je temeljna djelatnost visokoobrazovni nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje kineziologije. Vizija Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je biti visokoobrazovna ustanova s jasnim istraživačkim profilom koje karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini i koja kroz nastavu temeljenu na istraživanjima obrazuje buduće nositelje razvitka kineziološke znanosti i struke.

Kako bi se jasno odredio strateški pravac prije donošenja Strategije o istraživanjima na Kineziološkom fakultetu 2010. godine provedena je SWAT analiza gdje su jasno definirane prednosti Fakulteta koje se očituju u relativno velikom broj istraživača na instituciji, a posebno relativno visokom udjelu mladih istraživača, sigurnosti radnog mjesta, prostornim uvjetima za nove laboratorije, stabilnim prihodima Fakulteta i relativno velikom broj znanstvenih projekata. Unatoč tome definirane su i najveće slabosti, od kojih bi izdvojili, nedovoljnu mobilnost istraživača te nepostojanje većih međunarodnih projekata i kolaborativnih interdisciplinarnih istraživanja, ali i previsoka ovisnost o proračunskim sredstvima kao i naglašena opterećenost većine istraživača nastavom na preddiplomskom, diplomskom te stručnom studiju. Mogućnosti bi bile priključivanje međunarodnim istraživačkim projektima i korištenje fondova EU, i povezivanje s drugim hrvatskim fakultetima i sveučilištima kroz zajedničke istraživačke i razvojne projekte, povezivanje s kvalitetnim inozemnim sveučilištima kroz zajedničke istraživačke i razvojne projekte te korištenje nacionalnih i međunarodnih tehnologijskih projekata - povezivanje i suradnja s gospodarstvom kao i  dostupnost međunarodnih stipendija i olakšana mobilnost, otvaranje mogućnosti doktorskog i post-doktorskog usavršavanja mladih istraživača u području kineziologije na vrhunskim inozemnim institucijama. Za navedene mogućnosti su identificirane i prijetnje koje nisu sve u potpunosti u nadležnosti Fakulteta, a najveće su nedostatnost financijskih sredstava za istraživanje koja dolaze iz državnoga proračuna; nedovoljno stimuliranje mladih znanstvenika i njihova prenaglašena orijentacija prema nastavi; naglašena opterećenost istraživača nastavnim radom i konkurencija u Europi koja se orijentira prema izvrsnosti u znanosti. Temeljem rezultata SWOT analize znanstvenih aktivnosti na Fakultetu, prepoznato je pet elementa od posebnog značaja za razvoj uspješnih istraživačkih karijera, a to su:

  • Razvoj karijere istraživača kroz doktorske studije,
  • Sustavno razvijanje postdoktorske faze i osamostaljivanje istraživača,
  • Unapređenje mobilnosti istraživača,
  • Pokretanje domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata te stvaranje kolaborativnih istraživačkih mreža,
  • Popularizacija znanosti i istraživačkih karijera.

 

Značajno mjesto u razvoju znanstveno-istraživačkih aktivnosti zauzimaju i četiri sastavnice istraživačkog kapaciteta: fizički kapacitet (prostor i oprema), financijski kapacitet (financijski instrumenti), normativni okvir i administrativni kapacitet. U okviru ove strateške vrijednosti, fokus strategije je usmjeren prema: prostoru i opremi; financijskim instrumentima; normativnom okviru i administrativnim kapacitetima. Sukladno tome, definirani su slijedeći neposredni ciljevi, zadaci i indikatori uspješnosti (detaljno navedeni u dokumentu Strategija razvoja znanosti na KIF-u 2010-2016).

Osnovni  strateški ciljevi:

  • Kreirati uspješan, kvalitetan i međunarodno konkurentan doktorski studij kineziologije. Uspostaviti institucijski okvir za razvoj sustava postdoktorske naobrazbe na instituciji.
  • Povećati mobilnost istraživača na instituciji tijekom i nakon doktorskog studija te sustavno poticati postdoktorsku naobrazbu i osamostaljivanje istraživača.
  • Pokrenuti nove domaće i međunarodne znanstvene projekte, te stvoriti kolaborativne istraživačke mreže u zemlji i izvan nje.
  • Popularizirati znanost i istraživačke karijere na instituciji.
  • Organizacija financiranja znanstvenih aktivnosti na Fakultetu temeljem strateškog plana i mjerljivih indikatora učinkovitosti i povećanje istraživačkih aktivnosti na instituciji kroz povećanje financiranja istraživanja izvanproračunskim sredstvima.
  • Stvoriti normativni okvir za provedbu strategije razvoja znanosti.
  • Povećanje i optimizacija prostornih i materijalnih kapaciteta za provođenje znanstvenih istraživanja

 

Kineziološki fakultet je prema znanstvenom radu, naročito prema broju radova koji su objavljeni u renomiranim međunarodnim znanstvenim časopisima indeksiranima u bazama (WoS, Current Contents, SCI, SSCI) godinama vodeći fakultet u društveno-humanističkom području kada se gleda broj takvih radova u odnosu na broj nastavnika. Prema istraživanju dr. Maje Jokić s Instituta za društvena istraživanja znanstvenici iz društveno-humanističkog područja objavljuju uglavnom u domaćim časopisima što nije slučaj s Kineziološkim fakultetom gdje je prisutna tendencija objavljivanja u međunarodnim časopisima. Fakultet teži i daljnjem poboljšanju rezultata znanstvenog rada, a posebno je želja da postigne ravnomjernija raspoređenost objavljivanja znanstvenih radova nastavnika. Pojedini znanstvenici pokazuju iznimnu izvrsnost i mogu se uspoređivati prema broju i kvaliteti publikacija i s znanstvenicima iz biomedicinskog područja.  U usporedbi sa sličnim međunarodnim institucijama Kineziološki fakultet je prema znanstvenoj produkciji bolji od mnogih fakulteta koji isključivo obrazuju profesore tjelesne i zdravstvene kulture dok naravno zaostaje za sličnim institucijama koje imaju posebno odvojene istraživačke centre i institute. Napominjemo da svi naši nastavnici obavljaju svoju punu normu u nastavi te da ne postoje zaposlenici koji se mogu posvetiti u potpunosti znanstvenom radu iako se kroz neke poticajne mjere pokušava motivirati znanstveni rad s manjim olakšavanjima obaveze u nastavi.

Možemo reći da smo zadovoljni trendom posebno kada se pogleda period od 1998-2009 koji je analiziran u strategiji znanosti iz 2010. godine. Tadašnji podaci ukazivali su na 0,2 rada objavljena u WoS-u godišnje po istraživaču dok su pokazatelji za protekli period od 5 godina 0,7 rada po istraživaču godišnje u WoS-u što je značajan porast te pozitivan trend i npr. iznad cca 0,5 za FOI Sveučilišta u Zagrebu za koji su nam bili dostupni podaci. Također,  imamo nekoliko znanstvenika s više od 100 citata.

Kineziološki fakultet sustavno provodi politiku praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada. Politika praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada se zasniva na Godišnjem izvještaju o znanstvenom i stručnom radu koji svaki zaposlenik podnosi Prodekanu za znanost po isteku protekle akademske godine, a kumulativno se praćenje očituje kroz godišnja izvješća koja se, po podnošenju pojedinačnih izvješća za svakog znanstvenika, objavljuju kao neizostavni dio Godišnjeg izvješća o radu Fakulteta. Na Kineziološkom fakultetu se osim normiranog rada u nastavi koji je predviđen Zakonom o znanosti visokom obrazovanju uvelo i normiranje znanstvenog rada u obaveznoj godišnjoj normi od 600 norma sati. U ukupnu normu ulaze različite znanstvene publikacije, ovisno o doprinosu pojedinog autora. Ovisno o kvaliteti publikacije pojedini radovi mogu donijeti više norma sati (bodova) tako da publikacija u časopisu koji je indeksiran u međunarodnim bazama (Wos, SCI, SSCI, Current Contents) donosi najviše bodova dok shodno tome znanstveni radovi objavljeni u ostalim znanstvenim časopisima, zbornicima, sažeci na kongresima i slično doprinose značajno manje. Dodatno su uvela su se i mjerila kvalitete koja su detaljno objašnjena i razrađena u točki 5o), informacija o najvažnijim znanstvenim radovima koji su objavljeni u visokorangiranim časopisima se objavljuje i na naslovnog stranici web-a Fakulteta kako bi se rezultati popularizirali.